<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	>

<channel>
	<title>Slavonski Brod Daily</title>
	<atom:link href="http://slavonskibrod.net/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://slavonskibrod.net</link>
	<description>slavonski brod, grad slavonski brod, fotografije, vijesti</description>
	<pubDate>Sun, 23 Nov 2008 09:10:18 +0000</pubDate>
	<generator>http://wordpress.org/?v=2.6.3</generator>
	<language>en</language>
			<item>
		<title>Zaključak Ministarstva zdravstva - voda pitka u cijelom gradu</title>
		<link>http://slavonskibrod.net/2008/11/20/zakljucak-ministarstva-zdravstva-voda-pitka-u-cijelom-gradu/</link>
		<comments>http://slavonskibrod.net/2008/11/20/zakljucak-ministarstva-zdravstva-voda-pitka-u-cijelom-gradu/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 20 Nov 2008 16:48:56 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Editor</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[News / Vijesti]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://slavonskibrod.net/?p=75</guid>
		<description><![CDATA[Nakon dva mjeseca završena je kriza s opskrbom pitkom vodom u Slavonskom brodu. Nalazi  Ministarstva zdravstva potvrđuju da je u svim uzorcima vode koncentracija mineralnih ulja ispod  maksimalno dozvoljenih vrijednosti. 
Gradonačelnik je na presici izjavio da će građani biti oslobođeni plaćanja svih troškova plaćanja tople i hladne vode, zamjene slavina i sl. za [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Nakon dva mjeseca završena je kriza s opskrbom pitkom vodom u Slavonskom brodu. Nalazi  Ministarstva zdravstva potvrđuju da je u svim uzorcima vode koncentracija mineralnih ulja ispod  maksimalno dozvoljenih vrijednosti. </p>
<p>Gradonačelnik je na presici izjavio da će građani biti oslobođeni plaćanja svih troškova plaćanja tople i hladne vode, zamjene slavina i sl. za rujan i listopad  i dio studenoga. Gradonačelnik se zahvalio i svim donatorima pitke vode, općini Civljane, Ličko-senjskoj županiji i Coca-coli koji su pomogli u najtežim trenucima.</p>
<p>Iduće godine pristupit će se modernizaciji i plinofikaciji kotlovnice u naselju Slavonija I čime će se izbjeći mogućnost ponavljanja ovakvih nezgoda.</p>
<p>M.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://slavonskibrod.net/2008/11/20/zakljucak-ministarstva-zdravstva-voda-pitka-u-cijelom-gradu/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>14. studenog dolazi nam u goste LADO</title>
		<link>http://slavonskibrod.net/2008/11/13/14-studenog-dolazi-nam-u-goste-lado/</link>
		<comments>http://slavonskibrod.net/2008/11/13/14-studenog-dolazi-nam-u-goste-lado/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 13 Nov 2008 12:59:57 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Editor</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Home / naslovnica]]></category>

		<category><![CDATA[News / Vijesti]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://slavonskibrod.net/?p=51</guid>
		<description><![CDATA[Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO osnovan je u Zagrebu 1949. godine kao nacionalni profesionalni folklorni ansambl. Odmah se predstavlja i inozemnoj publici te postaje stalni gost na najpoznatijim svjetskim scenama i koncertnim podijima. Osnovna značajka umjetničkog djelovanja Ansambla je maksimalno uvažavanje autentične narodne umjetnosti, pa sve njene komponente oživljava i scenski dorađuje u [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO osnovan je u Zagrebu 1949. godine kao nacionalni profesionalni folklorni ansambl. Odmah se predstavlja i inozemnoj publici te postaje stalni gost na najpoznatijim svjetskim scenama i koncertnim podijima. Osnovna značajka umjetničkog djelovanja Ansambla je maksimalno uvažavanje autentične narodne umjetnosti, pa sve njene komponente oživljava i scenski dorađuje u njihovoj punini i cjelovitosti. Raznolikost hrvatskog plesnog folklora prati isto takvo bogatstvo glazbenog izražavanja, vokalnog i instrumentalnog, i LADO mu od svojih početaka pridaje izuzetnu pažnju. U svojem programu Lado nudi određene tematske podkategorije kao npr vokalno instrumentalni program, revija nošnji, posebni projekti te plesni programi. Upravo ovaj j zadnji program tj Plesna večer biti će prikazan brodskoj publici.</p>
<p>U suradnji s mnogobrojnim etnokoreolozima i koreografima u dugom nizu godina nastao je impozantan koreografski repertoar s više od 100 koreografija, koje predstavljaju plesnu i glazbenu tradiciju svih dijelova Republike Hrvatske te tradiciju Hrvata, koji već stoljećima naseljavaju Bosnu i Hercegovinu, Vojvodinu, Crnu Goru.</p>
<p><strong>Kazališno koncertna dvorana  Ivana Brlić-Mažuranić 14.11. u  19:30h </strong></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://slavonskibrod.net/2008/11/13/14-studenog-dolazi-nam-u-goste-lado/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Živ je naš Tadija i još je s nama</title>
		<link>http://slavonskibrod.net/2008/11/07/sjecanje-na-dragutina-tadijanovica/</link>
		<comments>http://slavonskibrod.net/2008/11/07/sjecanje-na-dragutina-tadijanovica/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 07 Nov 2008 21:11:48 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Editor</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[News / Vijesti]]></category>

		<category><![CDATA[tadijanovic]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://slavonskibrod.net/?p=78</guid>
		<description><![CDATA[Živ je naš Tadija i još je s nama, gleda nas negdje odozgor pa se smije&#8230; činilo se tako svima koji su se našli u blagovaonici brodskog Franjevačkog samostana u utorak u podne. Sjećanje na Dragutina Tadijanovića, pjesnika, akademika i počasnog građanina Slavonskog Broda, zajednički su organizirali Grad Slavonski Brod, Ogranak Matice Hrvatske Slavonski Brod, [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Živ je naš Tadija i još je s nama, gleda nas negdje odozgor pa se smije&#8230; činilo se tako svima koji su se našli u blagovaonici brodskog Franjevačkog samostana u utorak u podne. Sjećanje na Dragutina Tadijanovića, pjesnika, akademika i počasnog građanina Slavonskog Broda, zajednički su organizirali Grad Slavonski Brod, Ogranak Matice Hrvatske Slavonski Brod, Franjevački samostan i Turistička zajednica grada Slavonskog Broda, okupivši preko stotinu prijatelja i poštovatelja Dragutina Tadijanovića.</p>
<p>Govorilo se o Tadiji preko dva sata, a riječi nisu dolazile iz usta nego iz srca, i opet se činilo - još bi se govoriti moglo. Radi toga i ideja na koju je u uvodu podsjetio predsjednik organizacijskog odbora proslave Antun Bartek, da se ovo okupljanje i sjećanje ubuduće pretvori u redovitu godišnju višednevnu manifestaciju posvećenu Dragutinu Tadijanoviću, postaje naša opća obveza. Kao domaćin okupljene je pozdravio gvardijan Franjevačkoga samostana Sebastijan Golenić, a potom je brodski gradonačelnik Mirko Duspara istaknuo kako Slavonski Brod nastoji riješiti svoj dug prema svom znamenitom sugrađaninu, te da bi dogodine trebao biti otvoren i Spomen-dom Dragutina Tadijanovića u Starčevićevoj 8. Na natječaju je izabran autor projekta postava, gotov je troškovnik za radove u južnom aneksu, uskoro će biti i natječaj za građevinske radove u prostoru postava, a dogodine u suradnji s Ministarstvom kulture bit će uređeno i pročelje palače Horvat. Do sada je uloženo milijun i pol kuna, no dogodine će Tadijanovićeva bogata ostavština biti na raspolaganju javnosti i istraživačima.</p>
<p>Predsjednik brodskog ogranka Matice Hrvatske Ivan Medved potvrdio je Tadijanovićevu vezanost uz Brod i brodski samostan, u kojem je napisao svoje prve pjesme, a potpredsjednik Matice Hrvatske Stjepan Sučić je naglasio kako je Tadija u mnogočemu bio začetnik i nositelj ideja, pa tako i prvi koji je, još 1936. objavio knjigu u okviru pododbora Matice Hrvatske. Prenoseći skupu pozdrave razreda za književnost HAZU, akademik Dubravko Jelčič, Tadijin dugogodišnji prijatelj i suradnik, istaknuo je ovom prilikom da je Tadijanović neiscrpna tema usprkos svemu što je rečeno i objavljeno do sada. Podsjetio je na činjenicu da je Tadijanović gotovo oduvijek imao svijest o sebi, a njegova potreba da pamti i čuva svaki detalj o sebi i drugima proizlazi iz njegove svijesti da se vrijeme ne smije izgubiti. Tu leži značaj ostavštine koju je Tadijanović darovao Slavonskom Brodu, a njegov Spomen-dom bit će mjesto trajnoga sjećanja na Tadiju, istaknuo je akademik Jelčić. Tadijin &#8220;Od A do Ž&#8221;, predsjednik Uprave Školske knjige Ante Žužul potvrdio je koliko je Tadiji bilo važno da se njegovom Brodu bude Spomen-dom, te je poručio da svi zajedno moramo ostvariti tu Tadijanovićevu ideju, radi Tadije, hrvatske kulture, dobra i Broda.</p>
<p>U skladu s već desetljećima uvriježenom tradicijom da Tadija uz rođendan dobije novu knjigu, Žužul je svečanosti priložio zbirku &#8220;Zeleno voće&#8221;. Radi se o rukovetu od 54 pjesme iz Tadijanovićeve književne ostavštine, pjesme koje Tadijanović za života nije objavio, oporučno ostavivši D. Jelčiću da skrbi o njima, &#8220;zelenima i nedozrelima&#8221;. Iako su Tadijanovićeve, njih ne treba smatrati integralnim dijelom Tadijanovićeve poezije, no zanimljiv su pogled u njegov &#8220;nutarnji pjesnički laboratorij&#8221;.</p>
<p>O osebujnom je Tadijanoviću govorio akademik Ivan Golub prisjećajući se njihova posljednjeg susreta i pjesnikove duhovne dimenzije, a akademik Stjepan Babić je podsjetio na puninu Tadijanovićevog jezičnog izraza, zaključivši kako je svojim djelom ostvario puninu hrvatskog književnog jezika.</p>
<p>Mr. Jasna Ažman, odabirom Tadijanovićevih proznih i pjesničkih tekstova kojima je čvrsto ukotvljen u Brod i Slavoniju, te glumica Nada Subotić, koja već četiri desetljeća oplemenjuje svaki Tadijin rođendan čitajući njegove stihove, dale su osobit i tadijanovićevski intiman pečat cijelom događaju, a sliku su upotpunile mlada sopranistica Gorana Biondić i još mlađa pijanistica Ana Dadić.</p>
<p>Tadijanovićev 103. rođendan bio je prilika i za svečano otvorenje Tadijanovićeve spomen-sobe u sklopu Franjevačkog samostana. Upravo je u toj sobi Dragutin Tadijanović proveo školsku 1920./21. godinu, tu su nastale njegove prve pjesme, a sjećanju na to razdoblje često se vraćao i kasnije, pišući i o tome kako je učio flautu. Bila je to prigoda da u interpretaciji profesorice glazbe Naike Dapiran okupljeni čuju i kratku, nedovršenu Tadijanovićevu dječačku skladbu za flautu. U sobi je od 1989. i poprsje Dragutina Tadijanovića (rad ak. kipara Stipe Sikirice), čija je replika uz Tadijanovićev 100. rođendan postavljena na šetalištu ispred samostana, a sada se planira prenijeti u atrij budućega Spomen-doma. Godine 1991. soba je opremljena autografima Tadijanovićevih prvih pjesama i tako otvorena javnosti. Na inicijativu brodskih franjevaca, odnosno p. Domagoja Šimunovića, u suradnji s Turističkom zajednicom soba je sada uređena tako da vjerno dočarava vrijeme kada je mladi Tadija u njoj živio, te će u njoj od sljedeće godine putem Turističke zajednice grada Slavonskoga Broda i u suradnji s dramskim skupinama gradskih osnovnih škola, posjetiteljima biti ponuđen program živuće povijesti. - Tadiju smo ovime posadašnjili, kao mladoga iz vremena dok je tu živio i kao staroga kad je već bio priznati pjesnik, a želimo da nas i dalje ovdje okuplja - istaknuo je gvardijan Golenić otvarajući Tadijanovićevu spomen-sobu. Nazočni uglednici, prijatelji i članovi obitelji prvi su se potpisali u knjigu dojmova, a ak. slikar Predrag Goll za ovu je prigodu naslikao Tadijanovićev portret gdje su se sudionici programa također potpisali u znak sjećanja na ovaj dan posvećen Dragutinu Tadijanoviću</p>
<p>Dunja Vanić, Posavska hrvatska</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://slavonskibrod.net/2008/11/07/sjecanje-na-dragutina-tadijanovica/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Izložba Zlatka Price u Beciću</title>
		<link>http://slavonskibrod.net/2008/10/04/izlozba-zlatka-price-u-becicu/</link>
		<comments>http://slavonskibrod.net/2008/10/04/izlozba-zlatka-price-u-becicu/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 04 Oct 2008 13:04:44 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Editor</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Home / naslovnica]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://slavonskibrod.net/?p=53</guid>
		<description><![CDATA[U četvrtak 23.  listopada u 19 sati u  Likovnom salonu Becić, Slavonski Brod, Trg i.B.Mažuranić,   otvara se izložba pokojnog hrvatskog slikara Zlatka Price. Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda realizirala je ovu izložbu u suradnji s Pučkim otvorenim učilištom Samobor. Slikara Zlatka Pricu predstavit će  Brođanima retrospektiva radova iz ciklusa Plodovi [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>U četvrtak 23.  listopada u 19 sati u  Likovnom salonu Becić, Slavonski Brod, Trg i.B.Mažuranić,   otvara se izložba pokojnog hrvatskog slikara Zlatka Price. Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda realizirala je ovu izložbu u suradnji s Pučkim otvorenim učilištom Samobor. Slikara Zlatka Pricu predstavit će  Brođanima retrospektiva radova iz ciklusa <em>Plodovi zemlje, Motivi iz Indije, Tarski ciklus, Opatijskim kišobranima.</p>
<p><em>&#8220;Kontinuitet slikarskog stvaranja Zlatka Price jedna je od najfascinantnijih činjenica hrvatske umjetnosti druge polovine dvadesetog stoljeća. U šest desetljeća izmjenjivale su se faze Pricine osebujne figuracije s djelima koja, nakon početnog duga akademskom izrazu, slijed su prepoznatljivog rukopisa, sa stilskim mijenama, razložnim u stalnosti kreativnog naboja. Ova izložba reprezentativan je odabir iz sjajno profilirane zbirke iz Samobora, gradića kraj Zagreba, s kojim je Prica bio posebno vezan veći dio života, i gdje je otvorena galerija Prica, kao donacija slika Zlatka Price i umjetničkih fotografija njegove kćerke Vesne. Više od sedamdeset slika iz svih dionica opusa čini tkivo Pricine zbirke, rijetkog primjera takove prezentacije nekog od klasika hrvatske umjetnosti dvadesetog stoljeća.&#8221;<br />
Stanko Špoljarić<br />
</em></p>
<p>BIOGRAFIJA:</p>
<p>Zlatko Prica rodio se 26. lipnja 1916. u Pečuhu, glavnom gradu mađarske Baranje. Godine 1922. dolazi u Zagreb gdje završava osnovnu školu. Potom polazi i Drugu klasičnu gimnaziju na kojoj je i maturirao. Za studij slikarstva na ALU, Prica se nije odlučio, kako kaže u šali, nego se akademija odlučila za njega. Pripremajući se za prijemni ispit, Prica je marljivo crtao u atelieru Krste Hegedušića i u atelieru kipara Roberta Frangeše Mihanovića. Prijemni na ALU vodio je O. Mujandžić. Opravdanost ocijene K. Hegedušića da je riječ o dobrom crtaču pokazala se kasnije pri kraju završene godine rada u kl. Ljube Babića kad je studentu Prici povjeren zadatak da umjesto profesora  vodi korekturu u klasi. Crtež će se pokazati kao stvaralačko ishodište u cijelokupnom opusu Pricina djela. Na završnoj izložbi diplomskih radova, Prici je dodjeljena «Pariška stipendija». Prica je prvi put samostalno izlagao u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu 1941. Zbog svojih uvjerenja uhapšen je i interniran do kraja 1941. u logor „Danica“ kraj Koprivnice. U logoru radi crteže kojima dokumentira dramu logorskog života. Sa suprugom u ljeto 1943. odlazi u partizane na Žumberak. Pri ZAVNOH- u postaje članom kulturno umjetničkog odjela i sa slikarem Edom Murtićem 1944. g. radi ilustraciju poeme &#8220;Jama&#8221; I.G. Kovačića. 1948. boravi u Parizu. 1952. boravi u Brazilu i Indiji.</p>
<p>Pricin veliki umjetnički opus (slikarstvo, crtež, grafika, mozaik, freska, keramika i dr.) realiziran je gotovo u svim umjetničkim tehnikama (ulje, tempera, pastel, akvarel, tuš, gvaš, ugljen, linorez&#8230;) Osnivač je i član likovnih grupa (Grupe 58. i Grupe »Mart«) koje su djelovale u Zagrebu. Potkraj šezdesetih godina bio je jedan od utemeljitelja Galerije &#8220;Forum&#8221; u Zagrebu.</p>
<p>Najpoznatiji ciklusi: &#8220;Samoborski ciklus&#8221;, 1938.-57., &#8220;Plodovi zemlje&#8221; 1957.-69., &#8220;Anatomija prirode&#8221; 1969.-71., &#8220;Tarski ciklus&#8221; 1971-.92., &#8220;Opatijski kišobrani&#8221; 1991&#8230;. Samostalno je izlagao u Zagrebu, Beogradu, New Delhiju, Sao Paulu, Veneciji, Londonu, Beču, Ljubljani, Pečuhu, Splitu, Zadru, Berlinu, Milanu, Bologni, Dusseldorfu, Firenci. Monografska izložba priređena mu je 1974. u Zagrebu. Dobitnik je nagrade „Vladimir Nazor“ 1981. za životno djelo. Bio je redovitim članom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Zlatko Prica je bio sudionikom brodske akvarelističke kolonije „Sava“ 1985.  Zlatko je umro 7. ožujka. 2003. godine u Rijeci.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://slavonskibrod.net/2008/10/04/izlozba-zlatka-price-u-becicu/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Karta centra grada / Slavonski Brod City Map</title>
		<link>http://slavonskibrod.net/2008/09/22/karta-centra-grada-slavonski-brod-city-map/</link>
		<comments>http://slavonskibrod.net/2008/09/22/karta-centra-grada-slavonski-brod-city-map/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 22 Sep 2008 08:20:03 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Editor</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Tourist info]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://slavonskibrod.net/?p=45</guid>
		<description><![CDATA[Ovdje je turstička karta centra grada

]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Ovdje je turstička karta centra grada</p>
<p><a href="http://slavonskibrod.net/wp-content/uploads/2008/11/karta-grada.jpg"><img class="alignnone size-medium wp-image-46" title="karta-grada" src="http://slavonskibrod.net/wp-content/uploads/2008/11/karta-grada-300x248.jpg" alt="" width="491" height="405" /></a></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://slavonskibrod.net/2008/09/22/karta-centra-grada-slavonski-brod-city-map/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Kuća Ivane Brlić Mažuranić</title>
		<link>http://slavonskibrod.net/2008/08/23/kuca-ivane-brlic-mazuranic/</link>
		<comments>http://slavonskibrod.net/2008/08/23/kuca-ivane-brlic-mazuranic/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 23 Aug 2008 11:58:33 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Editor</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Photo / Fotografije]]></category>

		<category><![CDATA[ivana brlic mazuranic]]></category>

		<category><![CDATA[korzo]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://slavonskibrod.net/?p=101</guid>
		<description><![CDATA[Kuća obitelji Brlić na gradskom trgu, Trgu Ivane Brlić Mažuranić.

]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Kuća obitelji Brlić na gradskom trgu, Trgu Ivane Brlić Mažuranić.</p>
<p><a href="http://slavonskibrod.net/wp-content/uploads/2008/11/trg-ibm-slavonski-brod-11.jpg"><img class="alignnone size-medium wp-image-102" title="trg-ibm-slavonski-brod-11" src="http://slavonskibrod.net/wp-content/uploads/2008/11/trg-ibm-slavonski-brod-11-300x195.jpg" alt="" width="537" height="349" /></a></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://slavonskibrod.net/2008/08/23/kuca-ivane-brlic-mazuranic/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Trg Ivane Brlić Mažuranić - Stara Gimnazija</title>
		<link>http://slavonskibrod.net/2008/08/23/trg-ivane-brlic-mazuranic-stara-gimnazija/</link>
		<comments>http://slavonskibrod.net/2008/08/23/trg-ivane-brlic-mazuranic-stara-gimnazija/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 23 Aug 2008 09:06:53 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Editor</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Photo / Fotografije]]></category>

		<category><![CDATA[ivana brlic mazuranic]]></category>

		<category><![CDATA[korzo]]></category>

		<category><![CDATA[trg ibm]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://slavonskibrod.net/?p=104</guid>
		<description><![CDATA[Na trgu Ivane Brlić Mažuranić nalazi se stara Gimnazija. To je bila prva zidana škola u Brodu, kasnije je dodoan kat a danas je tu Strojarski fakultet.

]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Na trgu Ivane Brlić Mažuranić nalazi se stara Gimnazija. To je bila prva zidana škola u Brodu, kasnije je dodoan kat a danas je tu Strojarski fakultet.</p>
<p><a href="http://slavonskibrod.net/wp-content/uploads/2008/11/trg-ibm-slavonski-brod-17.jpg"><img class="alignnone size-medium wp-image-105" title="trg-ibm-slavonski-brod-17" src="http://slavonskibrod.net/wp-content/uploads/2008/11/trg-ibm-slavonski-brod-17-300x209.jpg" alt="" width="565" height="393" /></a></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://slavonskibrod.net/2008/08/23/trg-ivane-brlic-mazuranic-stara-gimnazija/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Spomenici i znamenitosti</title>
		<link>http://slavonskibrod.net/2008/07/22/spomenici-i-znamenitosti/</link>
		<comments>http://slavonskibrod.net/2008/07/22/spomenici-i-znamenitosti/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 22 Jul 2008 21:12:58 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Editor</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Tourist info]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://slavonskibrod.net/?p=62</guid>
		<description><![CDATA[Tvrđava Brod
 Brod je bio jedan od važnih strateških i prometnih mjesta koje je kontroliralo granicni prijelaz prema Turskoj i povezivalo glavne trgovacke putove. Austrija od 1715 do 1780. godine gradi u Slavonskom Brodu veliku Carsku i kraljevsku slavonsku pogranicnu tvrđavu Brod na rijeci Savi. Prisilnim rabotama gradili su je seljaci graničari. Tvrđava Brod ima [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Tvrđava Brod</strong><br />
<img src="/images/tvrdjava_pov.jpg" width=300 height=197 hspace=5 vspace=0 border=0 align="left" alt="Tvrdjava Brod"> Brod je bio jedan od važnih strateških i prometnih mjesta koje je kontroliralo granicni prijelaz prema Turskoj i povezivalo glavne trgovacke putove. Austrija od 1715 do 1780. godine gradi u Slavonskom Brodu veliku Carsku i kraljevsku slavonsku pogranicnu tvrđavu Brod na rijeci Savi. Prisilnim rabotama gradili su je seljaci graničari. <b>Tvrđava Brod</b> ima pravilan zvjezdoliki oblik a sazidana je zemljanim nabojem, opekom, drvetom i kamenom. </p>
<p><img src="images/tvdjava-karta.jpg" width=300 height=287 hspace=5 vspace=5 border=0 align="right" alt="karta tvrdjave brod"> Za potrebe gradnje ove velike tvrđave predviđene za smještaj 4000 vojnika i 150 topova posječene su  šume u široj okolici. Položaj i blizina ovog fortifikacijskog objekta koji je zauzimao površinu od 141 jutra i 586 hvati, sve do kraja 19. stoljeca utjecali su na razvoj naselja čija je urbana osnova formirana još u tursko doba. Godine 1860. tvrdava je ukinuta kao vojnički beznačajna, a tek početkom 20. stoljeca dopuštena je gradnja u užem esplanadnom prostoru. Jedinstveni i monumentalni primjer vojne fortifikacijske arhitekture 18.stoljeca u Slavoniji - <b><a href="http://www.festungbrod.com/">tvrđava Brod</a></b> - proglašena je spomenikom kulture. Postupna obnova postojećih, vremenom i nemarom razgrađenih građevina i zidina barokne Tvrđave Brod u njezinim izvornim opkopima ispunjenim vodom, projekt je jedinstvenog budućeg središta grada Slavonskog Broda.<br />
<br clear=all></p>
<h2>Franjevački samostan<br />i crkva Presvetog Trojstva</h2>
<p><img src="images/samostan_slav_brod.jpg" width=490 height=319 hspace=0 vspace=0 border=0 align="left" alt="Samosta u Slavonskom Brodu"><br />
<br clear=all><br />
Godine 1694. sagrađen je drveni franjevački samostan. Kamen temeljac na zemljištu van dometa tvrđavskih topova položio je 1727. godine barun Trenk, zapovjednik Broda a do kraja godine završen je zapadni dio samostana i ozidan vrt. Do 1732. godine sagrađen je južni dio a zatim istočni (1768-1770). Iznad krova sjevernog hodnika postavljen je sat koji je izradio Aleksa Schotz.</p>
<p>Brodski franjevci su vršili duhovnu službu ali su imali i značajnu prosvjetiteljsku ulogu jer otvaranjem prve škole 1709. godine postaju prvi učitelji, a 1720.godine otvaraju i filozofski fakultet. Do naših dana franjevci su zadržali kontinuitet rada u Brodskom Posavlju, a franjevacki samostan, i danas dobro očuvan, jedna je od najmarkantnijih baroknih građevina u Slavoniji s najreprezantivnijim klaustrom samostanske arhitekture sjeverne Hrvatske.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://slavonskibrod.net/2008/07/22/spomenici-i-znamenitosti/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Festung Fest</title>
		<link>http://slavonskibrod.net/2008/06/23/festung-fest/</link>
		<comments>http://slavonskibrod.net/2008/06/23/festung-fest/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 23 Jun 2008 21:22:38 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Editor</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Photo / Fotografije]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://slavonskibrod.net/?p=70</guid>
		<description><![CDATA[Rock festival u Tvrđavi Brod

]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Rock festival u Tvrđavi Brod</p>
<p><img alt="" src="http://www.sbtv.hr/Vijesti/37%20-%202006-9/Festung%20Fest%202.jpg" title="festung fest" class="alignleft" width="720" height="576" /></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://slavonskibrod.net/2008/06/23/festung-fest/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Fotke - Trg Ivane Brlić Mažuranić</title>
		<link>http://slavonskibrod.net/2008/06/22/fotke-trga-ivane-brlic-mazuranic/</link>
		<comments>http://slavonskibrod.net/2008/06/22/fotke-trga-ivane-brlic-mazuranic/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 22 Jun 2008 21:20:05 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Editor</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Photo / Fotografije]]></category>

		<category><![CDATA[ivana brlic mazuranic]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://slavonskibrod.net/?p=66</guid>
		<description><![CDATA[
]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img alt="" src="http://www.cravatten-statt.com/hr/images/slavonski-brod-ibm-square.jpg" title="Trg IBM" class="aligncenter" width="530" height="372" /></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://slavonskibrod.net/2008/06/22/fotke-trga-ivane-brlic-mazuranic/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
	</channel>
</rss>
